Vladaju li vlade medijima ili mediji vladama?

115

„Vladaju li vlade medijima ili mediji vladama?“ bila je goruća tema panela u sklopu trećega dana FMF-a gdje smo u društvu pet novinara iz cijele regije i moderatorice iz Mirovnog instituta Ljubljane, Brankice Petković, imali priliku zaključiti objektivno stanje ove problematike.tema panela u sklopu trećega dana FMF-a gdje smo u društvu pet novinara iz cijele regije i moderatorice iz Mirovnog instituta Ljubljane, Brankice Petković, unutar prostorija MMC Fažana, imali priliku zaključiti objektivno stanje aktualne problematike.

Panel Centra za istraživačko novinarstvo je online, ali i uz sudionike u MMC-u Fažana ugostio veliki broj novinara iz cijele regije koji su svojim iskustvima, svim prisutnima, približili realano stanje stvari. Sudionici panela bili su: Snježana Milivojević (Univerzitet u Beogradu), Stevan Dojčinović(KRIK, Beograd), Hrvoje Krešić(TV N1 Hrvatska, Zagreb), Tanja Topić (Friedrich Ebert Stiftung, Banja Luka) i Marko Milosavljević (Univerzitet u Ljubljani).  

Dojmovi novinara, vezani za ulogu medija u njihovom okruženju, varirali su od manipulacija službene i birokracijske prirode sve do indirektne kontrole vlasti u simbiozi s lokalnim organiziranim kriminalom. Takav totalan ulazak vlasti u politiku medija u Sloveniji se ostvario birokaracijskim putem, kako tvrdi Milosavljević, monopolizirajući, nekad velik broj medija od strane samo jednog ili nekoliko lokalnih aktera. Novinar N1 televizije, koja je cijenu svoje nezavisnosti osjetila u radu, tvrdi kako takva vrsta kontrole u Hrvatskoj ide korak dalje ignoriranjem i isključivanjem aktivnosti nezavisnih novinara gledajući na njihov oporbeni i često drugačiji stav kao prijetnju državi i trenutnoj vlasti.

Ipak daleko najgori položaj medija upriličio je Stevan Dojčinović komentirajući medijsku/ novinarsku scenu RS kao autoritaran alat predsjednika čijoj je vlasti i politici organizirani kriminal produžena ruka. U takvim uvjetima nije nas iznenadila izjava Dojčinovića koji navodi da tajna služba i tabloidi služe kao svojevrsna kazna ili opomena neposlušnim novinarima, a nerijetko se nađu i u situacijama osobne ugroženosti dobivajući transparentne poruke putem provala, prijetnji i sl. Između te nerazdvojive niti kriminala i vlasti,  medije se vrlo lako otkupljuje i na klasičan način financiranjem reklamama, itd. Nadalje, analizirajući stanje u BiH medijima Tanja Topić kaže da situacija izgleda poput one prijašnje u Srbiji zaključujući tako čestu pobjedu vlasti nad demokracijom, te slobodom mišljenja i govora. Ogromna sredstva uložena u izgradnju „tobože“ nezavisnih institucija zapravo su podjela sredstava i vlasti, a polaritet dojma i odnosa medija dijeli se na one za i protiv države u kontekstu izdajnika.  Uz sve to, ističe Topić, velik je utjecaj negativnog publiciteta odnosno percepcije medija od strane javnosti koji svemu tome pridonosi. Ipak naposljetku je velik broj prisutnih na panelu dao nadu za bolju budućnost u kojoj će mediji moći autonomno i uspješno ispunjavati svoju svrhu u demokratskom društvu.